GLJIVE
Preduzeće MELI FUNGHI u kategoriji povće ima trenutno više različitih vrsta gljiva. Gljive se prodaju u svežem, zamrznutom i sušenom stanju.

Povrće je zajednički naziv za kultivisane biljke ili njihove delove koji se koriste za ljudsku ishranu bogato je ugljenim hidratima i belančevinama, a na njihov ukus prvenstveno utiču eterična ulja. Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina, minerala, celuloze, a malim količinama masnoće, u prehrani ima neprocenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala se razlikuje među vrstama i popdnebljima u kojima to povrće uspeva. Za jelo se priprema na različite načine, upotrebljava se kao sveže, smrznuto i konzervisano.

LISIČARKA (Cantharellus)

Gljiva lisičarka raste u proleće, ljeto i jesen u listopadnim i crnogoričinim šumama, meso joj je žućkasto, okus je slatkast a miris podsjeća na breskve. Klobuk: 3-12 cm širok, mesnat, suh, u mladosti sveden uvijena ruba, zatim otvoren, u središtu manje crtica više ulegnut i vijugava oboda, različite je boje od žute do narandžaste s bjelkastim tonom. Listići su žuti poput žumanjka, račvasto mrežasti, razdaleki, dugo silaze niz stručak, svijetlije su boje od klobuka. Stručak: gol, pun, nepravilan, prema kraju sve tanji, svetliji je od klobuka. Spore su joj bledo žućkaste, eliptične, 7-12 x 4-6 qm, meso s fenolom postane ljubičasto, s gvajakolovom tinturom za nekoliko minuta poplavi, dok sa sumpornom kiselinom meso postane plavosivo, zatim smeđasto.

CRNA TRUBA – CRATERELLUS CORNUCOPIOIDES

OSIM POD NAZIVOM CRNA TRUBA, OVU GLJIVU NALAZIMO I POD NAZIVOM MRKA TRUBAČA. TO JE GLJIVA TAMNO SMEĐE, PONEKAD GOTOVO CRNE BOJE IZRAZITO LIJEKASTOG OBLIKA. ZBOG TAMNE BOJE TEŠKO SE OPAŽA. MESO JOJ JE TANKO I KRHKO. RASTE U SKUPINAMA U LISTOPADNIM ŠUMAMA, POSEBNO U BUKOVIM ŠUMAMA. NE POSTOJI MOGUĆNOST ZAMJENE SA DRUGIM VRSTAMA ZATO ŠTO NITI JEDNA OTROVNA GLJIVA NE SLIČI CRNOJ TRUBI.

VRGANJ – BOLETUS

PREKRASNA GLJIVA IZVRSNOG MIRISA I INTENZIVNOG OKUSA. KLOBUK, OVISNO O TERENU NA KOJEM RASTE, MOŽE BITI SVIH NIJANSI SMEĐKASTE BOJE, STRUČAK JE ZA NIJANSU ILI DVIJE SVIJETLIJI OD KLOBUKA. RASTE U BIJELOGORIČNIM I CRNOGORIČNIM ŠUMAMA I LIVADAMA. POSTOJI VIŠE PODVRSTA VRGANJA, NEKI OD NJIH SU BOROV, HRASTOV, CRNI I LJETNJI.

SMRČAK

KLOBUK: 10-15 CM VISOK, OVALNO PRODUŽEN ILI NEPRAVILNO OKRUGLAST, REBRA SE NEPRAVILNO ISPREPLIĆU I TAKO TVORE NEPRAVILNO PRODUŽENE I VIJUGAVE RUPE (alveole) BEZ NEKOG GEOMETRIJSKOG OBLIKA. DONJI RUB KLOBUKA PIRARSTAO JE ZA STRUČAK, BOJU IMA ČAĐAVO SMEĐU, BLIJEDOSMEĐU I ŽUTOSMEĐU, VRHOVI REBARA SU RJEDOVITO SVIJETLIJE BOJE OD BOJE ALVEOLA. STRUČAK JE 3-5 CM VISOK, DEBEO, PREM DNU DEBLJI, NEPRAVILAN, PRI DNU BRAZDAST, ŠUPALJ, BIJELKASTE BOJE. UKUS I MIRIS SU VRLO UGODNI, MESO JE BIJELKASTO ILI OKER. RASTE U PROLEĆE U ŠUMAMA.